Povećenje nivoa žučnih kiselina:
Povećenje nivoa žučnih kiselina se primećuje kod hepatitisa (uključujući lekoviti hepatitis), ciroze jetre, bolesti žučnih kamenaca, mehaničke žutice, holecistitisa, sindroma sličnog hepatitisu kod novorođenčadi, kao i kod intrahepatične holestaze tokom trudnoće.
Visok nivo žučnih kiselina u krvi utiče na suprimiranje aktivnosti nervnog sistema (u poslednje vreme se istražuje njihov nivo kod Alzheimerove bolesti, epilepsije), a kod dece izaziva poremećaj funkcije sistema zgrušavanja krvi.
Genetski poremećaji u sintezi, metabolizmu i transportu žučnih kiselina dovode do ozbiljnih patologija, koje mogu zahtevati transplantaciju jetre i uzrokovati smrtne ishode.
Analiza nivoa žučnih kiselina
Analiza nivoa žučnih kiselina pomaže u otkrivanju poremećaja funkcije jetre i holestaze, ali ne određuje njihove uzroke. Stoga se analiza smatra dodatnim ispitivanjem.
Kada se preporučuje analiza?
Preporučuje se da se uradi analiza krvi za određivanje nivoa žučnih kiselina u okviru sveobuhvatne dijagnostike bolesti jetre i holestaze, kao i za praćenje oporavka funkcije jetre tokom terapije.
Vrsta biomaterijala i vreme prikupljanja biomaterijala
Uzorak: Serum (venska krv)
Vreme obrade: 1 dan
Uzorak se uzima ujutro. Potrebno je biti natašte (ne unositi hranu i tečnost 8-12 sati) pre uzimanja biomaterijala.